Šef me ne želi unaprijediti jer sam lezbijka.
Kolege/ice na poslu me vrijeđaju jer sam biseksualac.
Pretukli su me jer sam se držao s dečkom za ruke dok smo šetali gradom.
Roditelji me zaključavaju u sobu i tuku jer sam lezbijka.
Ucjenjuju me za novac prijeteći da će otkriti moju spolnu orijentaciju mojim roditeljima.
Ovo su samo neki od primjera nasilja i diskriminacije iz svakodnevnog života lezbijki, gejeva, biseksualnih i transrodnih osoba. Ako se to i tebi događa- informiraj se, prijavi nasilje i bori se za svoja prava!
Pravni tim Iskoraka i Kontre
Tel: 098/238 308 (radnim danom od 10,00- 18,00h)
E-mail: kontra@kontra.hr , info@iskorak.org
Što je diskriminacija?
Diskriminacija je nejednako postupanje prema pojedincu/ki ili skupini ljudi. Do ovakvog nejednakog postupanja može doći zbog karakteristika za koje ljudi vjeruju da su zajedničke za ljude koje identificiraju kao skupinu: npr., rasa, spol, kultura, spolno usmjerenje, rodni identitet, rodno izražavanje.
Diskriminacija na temelju spolnog usmjerenja, rodnog identiteta i rodnog izražavanja pogađa nas svakodnevno na radnom mjestu, u školi, u obiteljskom domu, kod prijatelja, kod liječnika/ce, u dućanu, na ulici. Zbog toga često živimo u strahu i izolaciji. Strah od neprihvaćanja okoline, strah od gubitka posla, te strah od fizičkog nasilja, koji su često opravdani, prate nas u svakodnevnom životu.
Pravo na život bez diskriminacije, te pravo na život bez nasilja ubrajaju se u osnovna ljudska prava. Republika Hrvatska je kroz svoje zakonodavstvo prepoznala spolnu orijentaciju kao jedan od temelja po kojima se ne smije vršiti diskriminacija. Unatoč tome, osnovna ljudska prava – pravo na život bez diskriminacije i pravo na život bez nasilja za LGBT osobe u javnoj i privatnoj sferi – nisu ostvarena. Najdrastičniji oblik kršenja prava seksualnih i rodnih manjina je fizičko nasilje koje nas svakodnevno pogađa, kako na ulici, tako i u roditeljskim domovima.
Većina osoba koje dožive diskriminaciju i nasilje ne podnose prijave protiv počinitelja iz straha od otkrivanja njihovog identiteta, te zbog nepovjerenja u pravnu zaštitu njihovih ljudskih prava u Republici Hrvatskoj.
Što možemo učiniti kako bismo spriječile/i nasilje i diskriminaciju?
• Informirati se i informirati druge o našim pravima, te o tome gdje ih i kako možemo ostvariti
• Zalagati se za pozitivne promjene u zakonodavstvu kako bi se što učinkovitije štitila naša ljudska prava
• Zalagati se za promjene u sustavu policije, državnom odvjetništvu i sudstvu
• Ukoliko doživimo nasilje ili diskriminaciju, koristiti se svim dostupnim sustavima za zaštitu svojih prava
Kome se mogu obratiti ako doživim i diskriminaciju ili nasilje?
Za sve informacije i podršku možeš nam se obratiti na liniju Pravnog tima. Rado ćemo te savjetovati kako postupiti u određenoj situaciji i pronaći ti odvjetnika/cu, ukoliko je potrebno.
Lezbijke, gejevi, biseksualne i transrodne osobe su također građanke i građani ove zemlje. Mi imamo pravo koristiti se zakonima RH u svrhu svoje sigurnosti i zaštite!
Postignuća Pravnog tima:
• Usvajanje Zakona o istospolnim zajednicama od strane Sabora RH, kao rezultat javnog zagovaranja i izrade zakonskih prijedloga od strane Pravnog tima (Srpanj 2003).
• Uvrštavanje anti-diskriminacijskih odredbi u Zakon o ravnopravnosti spolova, Kazneni zakon, Zakon o radu, Zakon o medijima, Zakon o elektroničkim medijima, Zakon o hrvatskoj radioteleviziji, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o športu, te Udžbenički standard (2003-2006).
• Izrada prijedloga Zakona o registriranom partnerstvu koji je ušao u saborsku proceduru u listopadu 2005. godine, te je usvojen od strane matičnog odbora; Odbora za ravnopravnost spolova 15. veljače 2006. godine.
• Kao rezultat javnog zagovaranja Pravnog tima, Nacionalni program zaštite i promicanja ljudskih prava u Republici Hrvatskoj od 2005-2008.godine, izrađen od strane Ureda za ljudska prava Vlade RH, uključuje eksplicitno spolnu orijentaciju u odlomku o mjerama protiv rasne i druge diskriminacije.
• Objavljeni godišnji izvještaji o pravima spolnih i rodnih manjina u Republici Hrvatskoj od 2002-2005. godine na hrvatskom i engleskom jeziku, te distribuirani svim relevantnim institucijama i međunarodnim organizacijama za zaštitu ljudskih prava.
• Osnovana prva telefonska linija za pravnu pomoć spolnim i rodnim manjinama (2005).
• Uspješno zagovaranje za uvođenje znanstveno utemeljenog spolnog odgoja u škole; jedan od rezultata zagovaranja je i uskraćivanje redovnog financiranja udruzi Teen STAR za diskriminacijski program spolnog odgoja, od strane Ministarstva znanosti obrazovanja i športa (2004-2006).
• Objavljena tri izdanja LGBT Priručnika za korištenje antidiskriminacijskih odredbi i zakona RH, koji sadrži osnovne informacije o hrvatskom pravnom sustavu, postupku pred sudom, pravima LGBT osoba i načinima njihove zaštite (2004-2006).
• Kao rezultat javnog zagovaranja Pravnog tima, uz podršku Ženske mreže Hrvatske i Srpskog demokratskog foruma, uvrštena je definicija zločina iz mržnje, te kvalifikacija ubojstva motiviranog mržnjom kao kaznenog djela teškog ubojstva, u Kazneni zakon (2006).
• Organizirali sustav pružanja pomoći, podrške i zastupanja u pravnim stvarima LGBT osoba koje su pretrpjele diskriminaciju i/ili nasilje zbog svoje spolne orijentacije i/ili rodnog identiteta (2002).
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova
Preobraženska 4/1, Zagreb
Tel: 01/48 48 100, 48 28 033
Faks:01/48 44 600
prvobraniteljica@prs.hr
tp://www.prs.hr
Državno odvjetništvo RH
Zagreb, Gajeva 30A
Tel: 01/4591-888
Općinski sud u Zagrebu
Ulica grada Vukovara 84
Tel: 6114-222, 6126-666
Radno vrijeme za stranke:
8:00 – 14:00 sati.
Županijski sud u Zagrebu
Zagreb, Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Tel: 01/4801-111
