Šef me ne želi unaprijediti jer sam lezbijka.

Kolege/ice na poslu me vrijeđaju jer sam biseksualac.

Nakon što se u gradu saznalo da smo gej par razbijeni su nam prozori na automobilu, a na našoj kući ispisane su prijeteće poruke.

Doktor mi je odbio pružiti hitnu liječničku pomoć jer sam transrodna osoba.

Pretukli su me jer sam se držala za ruke s curom dok smo šetale gradom.

​ Ovo su samo neki od primjera diskriminacije i nasilja nad LGBT (lezbijkama, gejevima, biseksualnim i transrodnim) osobama. Ako se to i tebi dogodilo- informiraj se, prijavi diskriminaciju i nasilje i bori se za svoja prava!

Što je diskriminacija?

Diskriminacija je nejednako postupanje prema pojedincu/ki ili skupini ljudi. Do ovakvog nejednakog postupanja može doći zbog karakteristika za koje ljudi vjeruju da su zajedničke za ljude koje identificiraju kao skupinu: npr., rasa, spol, kultura, seksualna orijentacija, rodni identitet, rodno izražavanje.

Diskriminacija na temelju seksualne orijentacije, rodnog identiteta i rodnog izražavanja pogađa nas svakodnevno na radnom mjestu, u školi, u obiteljskom domu, kod prijatelja, kod liječnika/ce, u dućanu, na ulici. Zbog toga često živimo u strahu i izolaciji. Strah od neprihvaćanja okoline, strah od gubitka posla, te strah od fizičkog nasilja, koji su često opravdani, prate nas u svakodnevnom životu.

Pravo na život bez diskriminacije, te pravo na život bez nasilja ubrajaju se u osnovna ljudska prava. Republika Hrvatska je kroz svoje zakonodavstvo prepoznala spolnu orijentaciju kao jedan od temelja po kojima se ne smije vršiti diskriminacija.

Unatoč tome, osnovna ljudska prava – pravo na život bez diskriminacije i pravo na život bez nasilja za LGBT osobe u javnoj i privatnoj sferi – nisu ostvarena. Najdrastičniji oblik kršenja prava LGBT osoba je fizičko nasilje koje nas svakodnevno pogađa, kako na ulici, tako i u roditeljskim domovima.

Što je zločin iz mržnje?

Zločin iz mržnje je svako kazneno djelo počinjeno prema pojedincu i zbog njegove/njezine spolne orijentacije ili rodnog identiteta.

Pravo na život bez diskriminacije i pravo na život bez nasilja ubrajaju se u osnovna ljudska prava. Preporuka Vijeća Europe CM/Rec(2010)5 zemljama članicama o mjerema za suzbijanje diskriminacije na temelju spolne orijentacije i rodnog identiteta, propisuje da sve zemlje članice trebaju osigurati učinkovitu, brzu i nepristranu istragu zločina iz mržnje. Republika Hrvatska je kroz svoje zakonodavstvo uvela strože kažnjavanje za zločine iz mržnje.

Neka kaznena djela opisana u Kaznenom zakonu, a kod kojih je počinjenje iz mržnje uvedeno kao kvalifikatorni (teži) oblik:

Tjelesna ozljeda, Članak 117.
Teška tjelesna ozljeda, Članak 118.
Osobito teška tjelesna ozljeda, Članak 119.
Prisila, Članak 138.
Prijetnja, Članak 139.
Teška kaznena djela protiv spolne slobode, Članak 154.
Izazivanje nereda, Članak 324.
Javno poticanje na nasilje i mržnju, Članak 325.
Teško ubojstvo,  Članak 111.
Sakaćenje ženskih spolnih organa, Članak 116.

Što možemo učiniti kako bismo spriječile/i nasilje i diskriminaciju?

Informirati se i informirati druge o našim pravima, te o tome gdje ih i kako možemo ostvariti;
Zalagati se za pozitivne promjene u zakonodavstvu kako bi se što učinkovitije štitila naša ljudska prava;
Zalagati se za promjene u sustavu policije, državnom odvjetništvu i sudstvu;
Ukoliko doživimo nasilje ili diskriminaciju, koristiti se svim dostupnim sustavima za zaštitu svojih prava.

Što mogu učiniti ako me netko napadne?

1. Vičite (npr. ‘Policija dolazi!’);
2. Pokušajte pobjeći, sklonite se u obližnji kafić, dućan i sl;
3. Ukoliko postoji izravna opasnost od napada, žurno nazovite policiju na broj 112 ili 192;
4. Ako ne uspijete pobjeći, zaštitite glavu rukama;
5. Imate se pravo braniti od fizičkog napada;
6. Zatražite hitnu medicinsku pomoć na broju 112 ili odmah otiđite do prve službe hitne pomoći – bitno je odmah zatražiti medicinsku pomoć, čak i ako ne osjećate da ste ozbiljnije povrijeđeni. Kod unutarnjih ozljeda osoba ne osjeća bol odmah i ako ne dobije medicinsku pomoć u kratkom roku, mogu nastupiti ozbiljne posljedice. Zatražiti medicinsku pomoć važno je i zbog postupka na sudu;
7. Ukoliko ste već bili žrtva kaznenog djela počinjenog iz mržnje, ili ukoliko postoji opravdan strah da bi mogli postati žrtva, s punim povjerenjem obratite se u najbližu policijsku postaju ili nazovite policiju na broj 112 ili 192;
8. Obratite se Pravnom timu Kontre za daljnju pomoć na broj 098/238 308.

Kome se mogu obratiti ako doživim diskriminaciju ili nasilje?

Kontra pruža besplatnu pravnu pomoć i savjete LGBT osobama od 2002. godine. Na našu inicijativu uvedena je definicija zločina iz mržnje u Kazneni zakon.

Za sve informacije i podršku možeš nam se obratiti na liniju Pravnog tima. Rado ćemo te informirati o tvojim pravima i angažirati jednog/-nu od naših odvjetnika/-ca da ti pruži pomoć u postupku. Kako bi se osjećao/-la ugodnije možemo te otpratiti u policijsku postaju prilikom prijave zločina iz mržnje.

Za prijavu zločina iz mržnje, obrati se Pravnom timu Kontre te policiji putem telefona ili u najbližoj policijskoj postaji.

Lezbijke, gejevi, biseksualne i transrodne osobe su također građanke i građani ove zemlje. Mi imamo pravo koristiti se zakonima RH u svrhu svoje sigurnosti i zaštite!

LGBT Pravni tim Kontre
Tel: 098 238 308
E-mail: pravnitim@kontra.hr

Policija
112