SVIM MEDIJIMA, 14. studenoga 2013.

Poštovane/-i,
Ustavni sud donio je danas odluku da neće spriječiti raspisivanje referenduma. U obrazloženju odluke Ustavni sud je naveo da neće preispitivati sadržaj referendumskog pitanja iz razloga što takvo očitovanje od Ustavnog suda može zatražiti samo Hrvatski sabor.
Ustavni sud treba biti čuvar Ustava i ustavnih vrednota, a ovakvom odlukom propustio je  zaštiti ustavne vrednote ravnopravnosti građana i poštovanja ljudskih prava.
Državne institucije – Hrvatski sabor i Ustavni sud, sakrivajući se iza procedura, odbile su očitovati se o sadržaju referendumskog pitanja pa su na taj način javnosti poslali poruku neodlučnosti i pravne nedosljednosti i nezauzimanja za vladavinu prava koja treba postojati u odnosu na sve građane ove zemlje, neovisno o njihovoj spolnoj orjentaciji.

Nadalje, Ustavni sud je u svom priopćenju za javnost povodom donošenja ovakve odluke ustvrdio između ostaloga da: «Ustavni sud nikada nije primio nijedan zahtjev ili prijedlog za ocjenu suglasnosti s Ustavom zakonskih odredaba koje uređuju brak kao zakonom uređenu životnu zajednica žene i muškarca» te da: «Ustavni sud nikada nije primio nijedan zahtjev ili prijedlog za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o istospolnim zajednicama.»
U kontekstu važnosti institucije Ustavnog suda  krajnje je zabrinjavajuće što je citirana izjava Ustavnog suda, u potpunosti neistinita.
Udruge Kontra i Iskorak u siječnju 2012. godine podnijele su Ustavnom sudu prijedlog za ocjenu ustavnosti Obiteljskog zakona i to upravo članka 5. koji definira brak kao zakonom uređenu zajednicu muškarca i žene. Ne samo da se Ustavni sud do sada nije očitovao po tom pitanju, već sada uoči raspisivanja referenduma na tu temu, navodi neistinito da takav zahtjev nikada nije predan.
U nastavku citiramo odlomak iz zahtjeva predanog Ustavnom sudu u siječnju 2012.:
Postupak za ocjenu suglasnosti Obiteljskog zakona i svih kasnijih Zakona o izmjenama i dopunama Obiteljskog zakona, odnosno Zakona o izmjenama Obiteljskog zakona s Ustavom, podnositelj  predlaže pokrenuti jer gore navedene odredbe navedenih zakona nisu u suglasnosti s odredbama članaka 3.  članka 5. stavka 1., članka 14.,  članka 16., članka 35., članka 62. st. 1. Ustava Republike Hrvatske i korespondirajućih članaka Konvencije s pripadajućim Protokolima, i to iz sljedećih razloga:
Prema trenutnom uređenju, Obiteljskim zakonom i svim kasnijim Zakonima o izmjenama i dopunama Obiteljskog zakona, odnosno Zakona o izmjenama Obiteljskog zakona (u nastavku: Osporene odredbe),  uređuje se brak, odnosi roditelja i djece, posvojenje, skrbništvo, učinci izvanbračne zajednice žene i muškarca, te postupci nadležnih tijela u svezi s obiteljskim odnosima i skrbništvom. Zakon u čl. 5. definira brak kao zakonom uređenu zajednicu muškarca i žene. Prema Osporenim odredbama za koje se traži ocjena ustavnosti  ispada da postojeća definicija braka daje težište na pravu zajednice (muškarca i žene), a ne pravu pojedinca.  Pravo na brak iz kojeg proizlaze brojna druga prava i obveze, na taj način je determinirano seksualnom orijentacijom njegovih učesnika i dostupno samo osobama heteroseksualne orijentacije što daje diskriminativno obilježje takvom zakonskom uređenju.
Linkovi na medijsko praćenje predavanja zahtjeva za ocjenu ustavnosti Obiteljskog zakona:
htp://www.nacional.hr/clanak/123361/iskorak-i-kontra-traze-ocjenu-ustavnosti-obiteljskog-zakona
http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/kontra-i-iskorak-traze-izmjenu-obiteljskoga-zakona.html

LGBT osobe već sada su u Hrvatskoj jedna obespravljena društvena skupina, već sada su  tretirani kao građani drugog reda. Naše obitelji se ne nazivaju obiteljima. Mi nemamo pravo sklapanja braka. Zbog toga ne uživamo prava i obveze iz obiteljskog zakonodavstva koje uživaju naši heteroseksualni sugrađani. Ukoliko se nama najbližoj osobi nešto dogodi, nećemo ju moći posjetiti u bolnici na odjelu intenzivne njege ili donositi odluke u hitnim medicinskim slučajevima. Nemamo pravo međusobnog nasljeđivanja ni pravo na obiteljsku mirovinu po partneru. To su samo neki od primjera diskriminacije s kojom se već susrećemo u svakodnevnom životu.
Snaga jedne države razaznaje se upravo u njezinom pravičnom odnosu prema svojim manjinama.  Pozivamo  stoga sve građane i građanke da izađu na referendum i glasaju «PROTIV». Da učine ono što državne institucije nisu; stanu u obranu ljudskih prava manjine.
Pozivamo sve da nam se pridruže u maršu «Glasam protiv!» u subotu, 30. studenoga 2013. Okupljanje za Marš će biti na Cvjetnom trgu od 12 do 13 sati, nakon čega ćemo ići Varšavskom ulicom, Gundulićevom, Ilicom i Radićevom ulicom prema Trgu svetog Marka, odakle ćemo još jednom pozvati sve građane i građanke da glasaju PROTIV! Vaš neodaziv referendumu je glas ZA, budite toga svjesni, izađite na referendum i glasajte PROTIV.

Srdačan pozdrav,
Sanja Juras, koordinatorica Kontre       
Ljubomir Mateljan, koordinator Rišpeta
Biserka Momčinović, za Žensku mrežu Hrvatske