SVIM MEDIJIMA                                                                            
24.10.2011.
Poštovane/i,
organizacije Kontra, Iskorak, Srpski demokratski forum i Bolja budućnost pozdravljaju usvajanje novog Kaznenog zakona od strane Hrvatskog sabora.
Kao organizacije koje se bave direktnim radom sa strankama – nacionalnim i etničkim manjinama, te LGBT osobama, još od 2005. godine aktivno smo se zalagale za uvođenje zločina iz mržnje u hrvatsko zakonodavstvo. Na našu inicijativu definicija zločina iz mržnje uvrštena je u Kazneni zakon zakonskim izmjenama iz 2006. godine.

Nakon što je objavljeno u medijima prošle godine da Vlada kreće u izradu novog prijedloga Kaznenog zakona, uključile/-i smo se u javnu raspravu. Radnoj skupini dostavile/-i smo prijedlog za poboljšanje zakonskog reguliranja zločina iz mržnje koji smo izradile/-i na temelju iskustva rada na konkretnim slučajevima.

Prijedlog koji je usvojen od strane radne skupine, a kasnije i Hrvatskog sabora bio je da pojedina kaznena djela poput tjelesne ozljede, teške tjelesne ozljede i drugih djela koja se često javljaju na štetu pripadnika/-ca marginaliziranih skupina, uključe kvalificirane oblike za slučajeve kada su počinjena iz mržnje. U konkretnom slučaju to znači da ukoliko netko bude fizički napadnut primjerice zbog svoje nacionalne pripadnosti i zadobije tjelesne ozljede prilikom napada, takav napad automatski će se tretirati kao zločin iz mržnje, te biti strože sankcioniran.

Također, za vrijeme javne rasprave u Centru za ljudska prava, na prijedlog predstavnice Pravnog tima Iskoraka i Kontre, u definiciju zločina iz mržnje uveden je rodni identitet, a sve odredbe Kaznenog zakona koje se primjenjuju na bračne i izvanbračne partnere i njihovu djecu, imaju se na jednak način primjenjivati i na istospolne partnere i njihovu djecu.  

Pozdravljamo novi Kazneni zakon, ali istovremeno upozoravamo da zakonske odredbe ništa ne znače ukoliko se ne primjenjuju u praksi.

Napadi motivirani mržnjom imaju za uzrok osjećaj opće nesigurnosti među pripadnicima manjina i visoko stigmatizirajući učinak. Učestalost napada o kojima izvještavaju mediji u posljednje vrijeme ukazuje i na potrebu efikasnijeg djelovanja represivnih organa – policije i državnog odvjetništva u takvim slučajevima.

Tražimo od državnih institucija:

    * da primjenjuju na odgovarajući način novousvojene odredbe; da pronađu i sankcioniraju sve počinitelje zločina iz mržnje;
    * od Državnog odvjetništva da u buduće vodi statistike o kaznenim djelima počinjenim iz mržnje;
    * od državnih mehanizama za zaštitu ljudskih prava i ravnopravnosti spolova da nadziru rad policije vezano za slučajeve zločina iz mržnje;
    * da se uvede stalna edukacija policijskih službenika o zločinima iz mržnje i bolja suradnja s nevladinim organizacijama koje se bave direktnim pružanjem pravne pomoći ugroženim skupinama.

Srdačan pozdrav,
Sanja Juras, Lezbijska grupa Kontra                                                                      
Edo Bulić, Iskorak
Mira Ličina Jovanović, Srpski demokratski forum  
Ramiza Memedi, Udruga žena Romkinja Bolja budućnost