IZVJEŠTAJ o stanju ljudskih prava seksualnih i rodnih manjina u 2010. godini u Republici Hrvatskoj

Izvještaj: PDF, 896KB

 

Pozitivni pomaci u stanju prava seksualnih i rodnih manjina u Republici Hrvatskoj u 2010. godini vidljivi su kao i proteklih godina vezano za prijave nasilja i diskriminacije udrugama za zaštitu seksualnih i rodnih manjina. U 2010. godini bilježimo povećan broj osoba koje su bile spremne javno progovarati o svom iskustvu diskriminacije ili nasilja na temelju seksualne orijentacije.
Naime, nakon slučaja Nevena Rauka iz 2009.godine, u protekloj godini mediji su popratili slučaj napada na Damira Gerovca i Gorana Hadžića, te slučaj diskriminacije na radnom mjestu u kojem je bio oštećeni Dario Krešić.
Ipak, potrebno je naglasiti da velika većina osoba koje su doživjele diskriminaciju i nasilje nikada ne prijavi takve incidente zbog nepovjerenja u hrvatski pravni sustav i straha od razotkrivanja njihove spolne orijentacije ili rodnog identiteta.
LGBT osobe izložene su diskriminaciji i nasilju u svakodnevnom životu zbog svoje seksualne orijentacije i/ili rodnog identiteta.

Najnegativniji događaj u 2010. godini dogodio se upravo na Međunarodni dan ljudskih prava, 10. prosinca 2010. godine, te simbolično govori o stanju ljudskih prava seksualnih i rodnih manjina u Republici Hrvatskoj i spremnosti državnih institucija da zaštite ljudska prava tih margnaliziranih skupina.
Nakon sramotne rasprave u Hrvatskom saboru na Međunarodni dan ljudskih prava odbačeni su prijedlozi zakona kojima bi se uveli mehanizmi za zaštitu osnovnih ljudskih prava transrodnih osoba.

Naime, nacrte Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim maticama i Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osobnom imenu čiji je cilj zaštita prava na poštovanje privatnog života transrodnih osoba izradile/-i smo i predstavile/-i ih državnim institucijama i političkim strankama početkom godine, nakon čega ih je SDP uputio u proceduru.
Prijedlozi su sadržavali zaštitne mehanizme kojima bi se osiguralo da se zahtjev za promjenom imena ne objavljuje na oglasnoj ploči u nadležnoj općini, te da promjene spola i imena nisu vidljive na rodnom listu osobe. Također bi se omogućilo osobama koje nisu prošle kroz cijeli postupak promjene spola da promijene podatke na dokumentima, što je posebno značajno zbog zaštite ljudskih prava djece koja se nalaze u postupku promjene spola, ali ne mogu postupak dovršiti zbog svoje dobi.
Primjer kršenja ljudskih prava koji je rezulat upravo postojeće zakonske regulative je slučaj djeteta čija nam se majka obratila prije više od godinu dana. Naime, njeno dijete je bilo maltretirano zbog svog rodnog identiteta u školi od strane učenika i profesora, te je čak reagirala i Pravobraniteljica za djecu. Dijete se trebalo upisati nakon toga u novu školu, međutim nije bilo moguće promijeniti podatke o spolu u osobnim dokumentima djeteta po postojećoj zakonskoj regultaivi (ime je promijenjeno u neutralno s drugim obrazloženjem). Podaci o promjeni spola djeteta će zbog toga ponovo biti dostupni osoblju nove škole. Budući da se osobni dokumenti predaju i prilikom upisa na izvannastavne aktivnosti te na brojnim drugim mjestima, postoji još cijeli niz osoba bez pravnog interesa kojima će biti dostupni privatni podaci o djetetu.
Unatoč svemu opisanom, navedeni prijedlozi zakona su u Hrvatskom saboru stavljani na kraj dnevnog reda, te im je odbijena hitna procedura, iako se radi o zakonskim prijedlozima čiji je cilj zaustaviti kršenja ljudskih prava jedne izrazito ranjive društvene skupine.
Konačno, na sramotnoj raspravi u Hrvatskom saboru 10. prosinca 2010. (do koje je došlo samo igrom slučaja jer su sve točke dnevnog reda ispremiješane u zadnji tren), samo četvero zastupnika se javilo za riječ. Dan prije Međunarodnog dana ljudskih prava, rasprava o ljudskim pravima nije zanimala gotovo nikoga u Hrvatskom saboru. Također podsjećamo da se još za vrijeme rasprave o Zakonu o suzbijanju diskriminacije pokazalo da većina zastupnika uopće ni ne zna što je to rodni identitet.
Zakon o suzbijanju diskriminacije u kojem postoji zabrana diskriminacije na temelju rodnog identiteta tako ostaje mrtvo slovo na papiru, jer se drugi zakoni s njim ne usklađuju zbog nedostatka političke volje. Ovakvim postupkom diskriminacija transrodnih osoba otvoreno je podržana od strane državnih institucija koje su odbile zaštititi ljudska prava transrodnih osoba upravo na Međunarodni dan ljudskih prava.
Prije godinu dana Lezbijska grupa Kontra podnijela je i prijedlog za ocjenu ustavnosti navedenih zakona Ustavnom sudu, međutim za sada nismo dobile nikakav odgovor. Nažalost, građanima i građankama, transrodnim osobama u RH preostaje jedino da se izbore za svoja ljudska prava na Europskom sudu za ljudska prava koji je već donio niz pozitivnih presuda u sličnim slučajevima.
Također izdvajamo kao veliko nazadovanje u zaštiti ljudskih prava već drugu godinu za redom izostanak zabrane od strane nadležnih institucija fašističkog prosvjeda pod nazivom „Antigay prosvjed“ u organizaciji Hrvatske čiste stranke prava. Najave prosvjeda su sadržavale pozivanje na nasilje i upute za spravljanje oružja (Molotovljev koktel), a na prosvjedima su sudionici vikali „Ubij pedera!“ i oba puta fizčki napali sudionike Zagreb Pride-a. Reakcija nadležnih institucija – Državnog odvjetništva i Ministarstva unutarnjih poslova je izostala unatoč zahtjevima nevladinih organizacija već drugu godinu za redom, te unatoč reakcijama i
upozorenjima Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova i Pučkog pravobranitelja.