20. studenog 2009.

Poštovane/i,

 U tijeku je rad na ustavnim promjenama Radne skupine Vlade Republike Hrvatske, koje su nužne zbog očekivanog ulaska Republike Hrvatske u Europsku Uniju. Smatramo da je ustavne odredbe nužno proširiti u smislu zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda, a vezano za seksualnu orijentaciju. Još 2003. godine među pozitivne propise Republike Hrvatske uvršten je Zakon o istospolnim zajednicama. Kako bi načelo zakonitosti bilo dosljedno ispoštovano, nužno je da zakonski propisi budu u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, a koji trenutno ne poznaje prava i slobode koje uključuju seksualnu orijentaciju. Također, zabranu diskriminacije po osnovi spolne orijentacije poznaje i Zakon o suzbijanju diskriminacije, Zakon o ravnopravnosti spolova, Kazneni zakon, kao i niz drugih zakona.

 Neprihvatljivo je da Ustavu subordinirani normativni akti, dakle zakonski propisi, poznaju i propisuju zaštitu od diskriminacije temeljem seksualne orijentacije, te s druge strane međunarodni ugovori, kojih je RH potpisnica, također pružaju zaštitu osobama homoseksualne orijentacije, a Ustav kao temeljni akt jedne države nema odredbe koje štite temeljna ljudska prava i slobode u smislu seksualne orijentacije.   

 Da bi normativne odredbe jednog pravnog sustava zaživjele, potrebno je da ih sudovi implementiraju u svoje sudovanje. Kako bi isti mogli besprijekorno obavljati svoju funkciju, nužno je da imaju čvrste temelje prilikom odlučivanja, a Ustav je svakako primarni izvor normativnog uređenja pravnog sustava. Dakle, preduvjet ujednačene i precizne nacionalne sudske prakse je ujednačen i precizan izvor normativnih odredbi.

 Osim toga, sudsku praksu treba razmotriti i kroz sudovanje Europskog suda za ljudska prava, jer su međunarodni ugovori, koji su ratificirani i koji su stupili na snagu, iznad nacionalnog zakonodavstva. Praksa Europskog suda za ljudska prava imala je velik značaj u zaštiti prava lezbijski, gejeva i biseksualnih osoba.Prva pozitivna presuda vezana za slučaj diskriminacije temeljene na seksualnoj orijentaciji donesena je još 1981. godine u slučaju Dudgeon protiv U.K.

Također, značajan je slučaj  Karner protiv Austrije gdje je Europski sud za ljudska prava utvrdio je kako su austrijski sudovi činili povredu Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda time što su Karneru uskratili status „životnog partnera“ prema pokojnom partneru, čime mu je onemogućeno nasljeđivanje  partnerova stanarskog prava.

Kako bi se proširio opseg zaštite temeljnih ljudskih prava i sloboda u odredbama Ustava RH, Lezbijska grupa Kontra i Ženska mreža Hrvatske uputile su Vladi Republike Hrvatske, Predsjedniku RH i klubovima zastupnika apel da predlože slijedeće izmjene:

 U Ustavu Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 56/90, 135/97, 8/98 -pročišćeni tekst, 113/00, 124/00 – pročišćeni tekst, 28/01, 41/01 – pročišćeni tekst i 55/01 – ispravak) u Glavi III „Zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda“:

1.      U odjeljku 1. „Zajedničke odredbe“, članku 14. stavak 1. iza riječi „spolu“, dodaju se riječi „seksualnoj orijentaciji“ te time cijeli članak sada glasi: „Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, seksualnoj orijentaciji, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama.“

2.      U odjeljku 1. „Zajedničke odredbe“, članku 17. st. 2. iza riječi „spolu“, dodaju se riječi „seksualnoj orijentaciji“ te time cijeli članak sada glasi: „Opseg ograničenja mora biti primjeren naravi pogibelji, a za posljedicu ne može imati nejednakost osoba s obzirom na rasu, boju kože, spol, seksualnu orijentaciju, jezik, vjeru, nacionalno ili socijalno podrijetlo.“

3.      U odjeljku 2. „Osobne i političke slobode i prava“, članku 39. iza riječi „vjersku mržnju“, dodaju se riječi „nesnošljivost na osnovi seksualne orijentacije“, iza riječi „koji“ dodaje se riječ „drugi“, te time cijeli članak sada glasi: „Zabranjeno je i kažnjivo svako pozivanje ili poticanje na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju, nesnošljivost na osnovi seksualne orijentacije ili bilo koji drugi oblik nesnošljivosti.

4.      U odjeljku 3. „Gospodarska, socijalna i kulturna prava“, članku 61. st. 2. iza riječi „izvanbračnoj zajednici“, dodaju se riječi „istospolnoj zajednici“ te time cijeli članak sada glasi: „Brak i pravni odnosi u braku, izvanbračnoj zajednici, istospolnoj zajednici i obitelji uređuju se zakonom.“

Srdačan pozdrav,

Sanja Juras,

Koordinatorica Lezbijske grupe Kontra

Bojana Genov,

Koordinatorica Ženske mreže Hrvatske